Božić u Hrvatskoj
Božić se u Hrvatskoj obeležava 25. decembra i zakonom je određen kao državni praznik i neradni dan. Njegovo versko značenje dele hrišćanske zajednice, dok hrvatski božićni običaji variraju po regionima i često počinju na Badnjak.[1][2][3]
Državni praznik s utvrđenim datumom
Hrvatski Zakon o praznicima, spomendanima i neradnim danima navodi 25. decembar kao Božić, a 26. decembar kao Svetog Stjepana. Zakon ne predviđa zamenski dan: ako navedeni praznik padne u nedelju, ne prenosi se na naredni dan. Zaposleni imaju pravo na naknadu za praznik na koji bi inače radili, ali ne rade zato što je neradni dan.[1]
Versko značenje i istorija
Božić slavi rođenje Isusa Hrista. Hrvatski naziv Božić odnosi se na ovaj hrišćanski praznik; Hrvatska enciklopedija opisuje ponoćnu liturgiju kao središnji verski obred i ističe poruku mira i značaj skromnih i ugroženih.[2]
Šira hrišćanska istorija praznika seže van Hrvatske. Hrvatska enciklopedija navodi da je Božić uveden u Rimu u 6. veku i da je 25. decembar zabeležen kao datum Isusovog rođenja 354. godine. Praznik se proširio kroz zapadno i istočno hrišćanstvo, a lokalni običaji razvijali su se u različitim regionima, uključujući Hrvatsku.[2]
Badnjak i hrvatski običaji
Mnogi tradicionalni običaji pripadaju širem božićnom periodu, a ne samo Božiću. Badnjak je Badnje veče, a istorijski hrvatski seoski običaji koje opisuje Hrvatska enciklopedija obuhvataju okupljanje kod kuće, prostiranje slame ili sena, ukrašavanje zelenilom i iznošenje žita i posebnog svečanog hleba. Običaji su bili povezani sa željama za blagostanjem i obiljem u domaćinstvu i poljoprivrednoj godini.[3]
Božićni običaji razlikovali su se i prema mestu i zajednici. Enciklopedija beleži ponoćnu misu, čestitanje pomirenja u delovima Primorja i Žumberka i grupe pevača zvane koledari u jadranskom kraju i betlehemari u severnoj Hrvatskoj. U Slavoniji opisuje izvođenje biblijske drame „Adam i Eva”. To su zabeleženi običaji, a ne tvrdnja da ih svaka porodica danas praktikuje.[2]
Hrana i božićni period
Istorijski zapisi opisuju bogatu božićnu trpezu. Posle ponoćne mise post je, prema običajima koje beleži enciklopedija, bio završen, a jela od mesa obuhvatala su pihtije i pečenu ovčetinu ili svinjetinu. Na Badnje veče tradicionalna posna hrana uključivala je pasulj, med, beli luk, orahe i ribu. Ovo su zabeleženi primeri; obroci se razlikuju između domaćinstava i regiona.[2][3]
Božić je deo dužeg ciklusa u hrvatskom folkloru, koji, prema enciklopediji, počinje Adventom i traje do početka januara. U ciklus spadaju Badnjak, Božić, Sveti Stjepan i drugi praznici sve do Bogojavljenja. Ovaj širi period objašnjava zašto se poznati ukrasi, obroci i okupljanja održavaju uoči 25. decembra ili nastavljaju i posle tog datuma.[2]
Prodavnice i praktično planiranje
Hrvatski zakon uglavnom nalaže zatvaranje prodajnih mesta na državne praznike. Predviđa izuzetke za određena mesta, uključujući ona u saobraćajnim terminalima, na benzinskim stanicama, u bolnicama, hotelima, kulturnim i verskim ustanovama, marinama, kampovima i zaštićenim prirodnim područjima. Zakon takođe dopušta distribuciju novina preko kioska na praznike od 7 do 13 časova. Zato ne treba računati da će obične prodavnice biti otvorene, mada pojedina izuzeta mesta mogu raditi.[4]
Zakon o praznicima dopušta Vladi da naloži rad određenim državnim telima i drugim subjektima tokom praznika. Pre puta proverite radno vreme i raspored pojedinačnih kancelarija, banaka, škola i prevoznika.[1]
Božić u Hrvatskoj: česta pitanja
Kada je Božić u Hrvatskoj?
Obeležava se 25. decembra. Hrvatski zakon o praznicima navodi taj datum kao Božić.[1]
Da li je Božić neradni dan?
Da. Zakon ga navodi kao državni praznik i neradni dan. Ako padne u nedelju, ne prenosi se na ponedeljak; zaposleni koji ne rade zbog praznika imaju pravo na naknadu za taj dan.[1]
Da li su prodavnice otvorene na Božić?
Prodajna mesta uglavnom su zatvorena na državne praznike, uz zakonske izuzetke koji obuhvataju neka mesta u saobraćajnim terminalima, benzinske stanice, bolnice i hotele. Kiosci s novinama mogu ih distribuirati od 7 do 13 časova; pre planiranja proverite konkretnu prodavnicu.[4]
Koji se običaji i hrana povezuju s Božićem u Hrvatskoj?
Da li javni prevoz saobraća na Božić?
Prevoznici određuju sopstveni red vožnje, pa ga proverite pre puta.
Izvori i reference
Izvori korišćeni za Božić u Hrvatska:
- Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj- Narodne novine; Hrvatski sabor
- Božić- Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska enciklopedija
- Badnjak- Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska enciklopedija
- Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini- Narodne novine; Hrvatski sabor