Nova godina
- Datum
- Dan
- četvrtak
- Zamenski dan
- Ne
WhatNextHoliday.com
Državni praznici: Tadžikistan, 2026. godina
Kompatibilno sa aplikacijama Apple Calendar, Google Calendar, Outlook i mobilnim uređajima.
| Svi državni praznici | Datum | Dan | Zamenski dan |
|---|---|---|---|
| Nova godina | četvrtak | Ne | |
| Dan majki | nedelja | Ne | |
| Ramazanski bajram (Eid al-Fitr) | (datum se može pomeriti za jedan dan) | petak | Ne |
| Praznik Novruz | subota | Ne | |
| Praznik Novruz | nedelja | Ne | |
| Praznik Novruz | ponedeljak | Ne | |
| Praznik Novruz | utorak | Ne | |
| Dan pobede | subota | Ne | |
| Kurban-bajram | (datum se može pomeriti za jedan dan) | sreda | Ne |
| Dan nacionalnog jedinstva | subota | Ne | |
| Dan nezavisnosti | sreda | Ne | |
| Dan ustava | petak | Ne |
Maksimalno iskoristite slobodno vreme u 2026. godini uz strateško planiranje dana odmora oko državnih praznika kako biste kreirali produžene vikende i duže odmore.
1. jan - 4. jan
20. mar - 24. mar
20. mar - 29. mar
23. maj - 27. maj
5. sep - 9. sep
31. okt - 8. nov
6. nov - 8. nov
Izračunajte tačan broj radnih dana i radnih sati između dva datuma, isključujući vikende i zvanične državne praznike.
Praznici u Tadžikistanu utvrđeni su Zakonom o praznicima iz 2011. godine, koji se zasniva na Ustavu i nabraja dane koji se slave širom zemlje.[1] Kalendar kombinuje državne godišnjice, Praznik Novruz, dva islamska praznika i međunarodne praznike, Novu godinu i Dan žena.[1][2]
Zakon o praznicima br. 753 od 2. avgusta 2011. godine predstavlja pravnu osnovu za praznike u Tadžikistanu. U njemu se navodi da se zakonodavstvo o praznicima zasniva na Ustavu i da se sastoji od samog zakona, drugih pravnih akata i međunarodnih pravnih akata koje je Tadžikistan priznao.[1] Član 2 propisuje spisak praznika, a on je od 2011. godine pretrpeo brojne izmene.[1]
Zakon takođe sadrži posebne članove o neradnim praznicima, isticanju državne zastave tokom praznika, javnim i političkim događajima koji se održavaju na praznike, kao i o odgovornosti za kršenje njegovih pravila.[1] Tačan spisak neradnih dana i sva pravila u vezi sa prenošenjem praznika stoga se nalaze u samom zakonu i odlukama vlade koje slede nakon njega.
Kalendar obuhvata nekoliko grupa. Spisak u zakonu počinje Novom godinom 1. januara, a nastavlja se profesionalnim praznicima, kao što su Dan carinika i Dan radnika u oblasti rada i socijalne zaštite.[1] Nije svaki dan sa spiska neradni dan, zbog čega neradni praznici imaju svoj poseban član.[1]
Dani koji su najvažniji za planiranje jesu Nova godina, Dan majki, Praznik Novruz, Dan pobede, Dan nacionalnog jedinstva, Dan nezavisnosti, Dan ustava, Ramazanski bajram (Eid al-Fitr) i Kurban-bajram, koji se u kalendaru na ovom sajtu tretiraju kao državni praznici.[1]
Novruz označava prvi dan proleća i obnavljanje prirode. Prema navodima UNESKO-a, on se obeležava više od 3.000 godina širom Centralne Azije i drugih regiona, a Tadžikistan je bio među dvanaest zemalja koje su ga zajednički predložile za Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.[2]
UNESKO opisuje proslave koje obuhvataju poseban zajednički obrok, novu odeću, posete porodici i prijateljima, kao i poklone za decu. Ujedinjene nacije su 2010. godine proglasile 21. mart Međunarodnim danom Novruza.[2]
Ustav Tadžikistana opisuje zemlju kao sekularnu državu i drži verske unije odvojenim od države, ali takođe svakome garantuje pravo na učestvovanje u verskim obredima.[3] Dva islamska praznika, Ramazanski bajram (Eid al-Fitr) i Kurban-bajram, čine deo zvaničnog kalendara.[1]
Većina muslimana u Tadžikistanu su suniti, dok mala ismailitska šiitska manjina živi u planinama Pamira.[4] Ovi praznici prate lunarni kalendar, pa se svake godine pomeraju unazad za oko 10 do 11 dana i počinju kada se ugleda mladi mesec.[5] Ramazanski bajram obično traje tri dana, dok Kurban-bajram može trajati do četiri dana.[5][6]
Dan nezavisnosti obeležava proglašenje nezavisnosti 9. septembra 1991. godine.[7] Dan nacionalnog jedinstva 27. juna podseća na Opšti sporazum o uspostavljanju mira i nacionalnog sporazuma, kojim je rešen sukob između vlade i Ujedinjene tadžikistanske opozicije, a koji je potpisan tog datuma 1997. godine.[7] Dan ustava obeležava Ustav iz 1994. godine.[3]
Dan pobede 9. maja pripada širem obeležavanju Drugog svetskog rata, povodom kojeg Ujedinjene nacije pozivaju države da obeležavaju 8. i 9. maj.[8]
Zakon o praznicima navodi da su neradni praznici obuhvaćeni posebnim članom, a takođe propisuje i isticanje državne zastave i održavanje javnih događaja tokom praznika.[1] Izvori koji su ovde korišćeni ne navode pravila za prodavnice, banke ili prevoz, te je pre oslanjanja na to da je neki objekat zatvoren najbolje je proveriti radno vreme kod preduzeća ili prevoznika.[1]
Pre rezervisanja putovanja u vreme prolećnih i jesenjih praznika proverite vladinu odluku o neradnim danima, jer islamski praznici zavise od Mesečevih mena i potvrđuju se blizu datuma praznika.[5] Novruz i Bajrami mogu stvoriti niz neradnih dana, stoga prevoz i smeštaj rezervišite na vreme.[5]
Zakon br. 753 od 2. avgusta 2011. godine o praznicima, koji se zasniva na Ustavu i više puta je menjan.[1]
Oni prate lunarni kalendar i pomeraju se unazad za oko 10 do 11 dana svake godine.[5]
On podseća na Opšti sporazum o uspostavljanju mira i nacionalnog sporazuma, potpisan 27. juna 1997. godine.[7]
Da. Ustav ga opisuje kao sekularnu državu i odvaja verske unije od države.[3]