Državni praznik u Malezija

Kurban-bajram (Eid al-Adha) u Malezija

Kurban-bajram (Eid al-Adha) se vodi kao državni praznik u državi Malezija. Iskoristite datume u nastavku da biste planirali unapred i proverili da li važi preneti ili zamenjeni dan.

Sledeće pojavljivanje

недеља

Google kalendar

Datumi za Kurban-bajram (Eid al-Adha)

5
DatumDanZamenski dan
средаNe
недељаNe
петакNe
уторакNe
суботаNe

Kurban-bajram (Eid al-Adha) u Maleziji

U Maleziji poznat kao Hari Raya Haji ili Hari Raya Aidiladha, Kurban-bajram (Eid al-Adha) je muslimanski praznik koji se obeležava 10. zul-hidžeta. Molitva i obred kurbana podsećaju na Ibrahimovu i Ismailovu odanost, dok mu malezijski zakoni daju status državnog praznika, uz različito trajanje u pojedinim državama.[1][2][6]

Značenje i vreme obeležavanja

Kurban-bajram, koji se naziva i Hari Raya Korban, obeležava Ibrahimovu spremnost da posluša Boga i priču o njegovom sinu Ismailu, koji je takođe bio spreman da posluša. Hutba koju je objavilo malezijsko Odeljenje za islamski razvoj predstavlja kurban kao podsetnik na iskrenu pokornost i odanost; meso i krv životinje nisu suština obreda.[6]

Status državnog praznika

Malezijski zakoni o praznicima navode Hari Raya Haji kao državni praznik. Prema rasporedu Zakona o praznicima iz 1951, to je dvodnevni praznik u Kelantanu i Terenganu, a jednodnevni u ostalim državama obuhvaćenim tim zakonom. Sabah i Saravak imaju zasebne uredbe o praznicima koje takođe navode Hari Raya Haji.[1][2][3][4]

Državni praznik ne znači automatski da svaki zaposleni u privatnom sektoru dobija slobodan dan baš tog datuma. U poluostrvskom delu Malezije i Labuanu Zakon o radu predviđa 11 plaćenih državnih praznika godišnje, uključujući pet navedenih praznika; poslodavci biraju ostalih šest među praznicima utvrđenim službenim glasilom, a zakon u određenim slučajevima dopušta zamenu. Zakon predviđa i zamenski plaćeni praznik kada se praznik obuhvaćen zakonom poklopi sa danom odmora ili drugim državnim praznikom.[5]

Molitva i kurban

Muslimani obeležavaju praznik bajramskom molitvom. U smernicama o kurbanu, Odeljenje muftije saveznih teritorija navodi da žrtvovanje počinje nakon bajramske molitve i hutbe i da može da se obavi i tokom narednih dana zul-hidžeta.[7]

Kurban je oblik bogosluženja povezan sa Kurban-bajramom. Odeljenje muftije opisuje deljenje mesa ljudima kojima je potrebno kao deo obreda. Takođe navodi da se deo mesa može upotrebiti za kenduri, zajednički obrok, pod uslovom da se jedan deo sirov podeli ljudima kojima je potreban; to potvrđuje da su zajednički obroci jedna od mogućih praksi, a ne običaj koji je isti širom zemlje.[8]

Šta očekivati

Državne službe, škole i banke u Sabahu uglavnom su obuhvaćene državnom uredbom o praznicima, koja definiše državne praznike kao dane koje te ustanove poštuju. Uredba dopušta izuzetke za neke državne službe. U ostalim delovima Malezije primenjuje se odgovarajući državni ili savezni zakon o praznicima, dok ti zakoni ne određuju radno vreme pojedinačnih preduzeća. Pre posete proverite kod konkretne prodavnice, banke ili službe.[1][3][4]

Često postavljana pitanja

Da li je Hari Raya Haji državni praznik u celoj Maleziji?

Naveden je kao državni praznik u merodavnim zakonima o praznicima. Broj dana se razlikuje: prema Zakonu o praznicima iz 1951. Kelantan i Terenganu imaju dva dana, dok je u drugim državama obuhvaćenim rasporedom predviđen jedan. Sabah i Saravak navode praznik u svojim uredbama.[2][3][4]

Da li svi dobijaju plaćeni slobodan dan?

Ne nužno. Za zaposlene u privatnom sektoru obuhvaćene zakonom u poluostrvskom delu Malezije i Labuanu, Hari Raya Haji nije jedan od pet praznika koje Zakon o radu izričito čini obaveznim; poslodavci biraju šest drugih praznika utvrđenih službenim glasilom za plaćeno odsustvo i mogu zameniti dan u određenim okolnostima.[5]

Šta se dešava tokom obreda kurbana?

Kurban je žrtvovanje kao čin bogosluženja. Odeljenje muftije saveznih teritorija navodi da žrtvovanje počinje posle bajramske molitve i hutbe, kao i da sirovo meso treba podeliti ljudima kojima je potrebno.[7][8]

Da li su banke i prodavnice otvorene?

Uredba Sabaha smatra državni praznik danom koji poštuju banke, škole, državne službe i vladina odeljenja, uz izuzetke za neke službe. Pre putovanja proverite direktno kod prodavnica i službi.[3]

Izvori i reference

Izvori korišćeni za Kurban-bajram (Eid al-Adha) u Malezija:

  1. AKTA DAN WARTA- Bahagian Kabinet, Perlembagaan dan Perhubungan Antara Kerajaan, Jabatan Perdana Menteri
  2. Holidays Act 1951 (Act 369)- Bahagian Kabinet, Perlembagaan dan Perhubungan Antara Kerajaan, Jabatan Perdana Menteri
  3. Holidays Ordinance (Sabah Cap. 56)- State Attorney-General’s Chambers, Sabah
  4. Public Holidays Ordinance, Chapter 8 (1958 Edition)- State Attorney-General’s Chambers, Sarawak
  5. Employment Act 1955 (Act 265)- Department of Labour Peninsular Malaysia, Ministry of Human Resources
  6. Khutbah Aidiladha 1446H: Korban dan Semangat Kebersamaan- Jabatan Kemajuan Islam Malaysia
  7. Irsyad Hukum Khas Haji dan Korban Siri ke-91: Hukum Menyembelih Binatang Korban pada Waktu Malam- Jabatan Mufti Wilayah Persekutuan
  8. Irsyad Hukum Khas Haji dan Korban Siri ke-93: Hukum Menggunakan Daging Korban untuk Majlis Kenduri- Jabatan Mufti Wilayah Persekutuan
Pogledajte sve državne praznike u Malezija